Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Ordo/Red: Testudines Batsch, 1788 – kornjače
Familia/Porodica: Emydidae Rafinesque, 1815 – barske/močvarne kornjače
Genus/Rod: Trachemys Agassiz, 1857 – američke barske kornjače
Species/Vrsta: Trachemys scripta Thunberg in Schoepff, 1792) – sjevernoamerička vodena kornjača
Postoji više podvrsta, od kojih su najpoznatije Trachemys scripta elegans – crvenouha kornjača i Trachemys scripta scripta – žutouha kornjača.
Rasprostranjenost
Trachemys scripta je semiakvatična vrsta porijeklom iz jugoistočnog i srednjeg dijela SAD-a i sjevernog Meksika. Introducirane su i u druga područja SAD-a, te i u ostale dijelove svijeta. U Bosni i Hercegovini je izuzetno invazivnog karaktera. Zabilježene su na području Sarajevskog polja, te su poznate populacije na području spomenika prirode Vrelo Bosne (Stojčevac), rijeke Bosne i Banja Luke.
Opis vrste
Jedinke T. scripta karakteristične su po crvenoj, narandžastoj ili žutoj prugi na glavenom regionu lateralno, iza očiju. Posjeduju seksualni dimorfizam; ženke su obično veće od mužjaka. Ženke mogu doseći masu do 3200 grama. Prosječna dužina oklopa odraslih jedinki je je 25,4 cm. Ženske se smatraju odraslima kad dostignu dužinu od 15-20 cm i starost 5-8 godina, a mogu doseći dužinu od 50 cm (iznimno i do 60 cm). Prosječna dužina oklopa kod mužijaka u odrasloj dobi je 17,78 cm. Mužijaci se smatraju se odraslima kad dostignu dužinu 9-11 cm i imaju 2-5 godina.
Karapaks je ovalnog oblika s oštrim rubovima. Okosnica je gruba s udubljenjima. Plastron ima ravnu i glatku površinu. Ukupna zaobljenost plastrona određena je zaobljenošću jajeta iz kojeg se izlegla kornjača. Boja karapaksa se kreće od tamnozelene do smeđe i crne boje. Plastron je svjetlije boje, obično žut s crnim mrljama ili prugama. Koža je tamnozelene i smeđe boje. Stariji mužjaci pokazuju melanizam, a to je i potamnjenje cijelog oklopa uz kožu. Imaju opnasta stopala prilagođena za plivanje s pet prstiju na svakom udu. I mužjaci i ženke imaju kandže na prednjim udovima koje se koriste u udvaranju, koje su duže kod mužjaka nego kod ženki. Mužjaci imaju i duži rep, čija je kloaka bliža kraju repa.
Stanište
Trachemys scripta su semiakvatičnee životinje koje žive u slatkovodnim i bočastim sredinama. Mogu se naći u vodenim tijelima koja su opskrbljena vodom u toku cijele godine, poput bara, jezera, rijeka, močvara, laguna i potoka. Također mogu živjeti u sezonskim barama. Obitavaju u plitkoj, usporenoj vodi dubine od 0.6 do 0.9 m, koja ima raznoliku vegetaciju. Mogu se naći i u terestičnim staništima, poput polu-zimzelenih šuma ili savana, koji imaju izvore vode u blizini. U sezoni suše, kornjače koje žive na tim područjima potražit će novo stanište s izvorom vode. Ne naseljavaju morske sredine.
Životni ciklus
Sezona parenja počinje u aprilu i obično traje do kraja oktobra. U slučaju idealnih vremenskih uslova sezona parenja može trajati do decembra. Mužjaci dostižu spolnu zrelost u dobi između 2 i 5 godina, a ženke između 5 i 8 godina. Ženke obično polažu 1-2 gomile jaja godišnje, ali mogu položiti i do 4 gomile. Ženke u prosjeku polažu 6-11 (raspon 2-20) jaja po gomili. Poznato je da ženke putuju kopnom više od 1,6 km od svojih stalnih vodenih staništa kako bi pronašle pogodno mjesto za gniježđenje. Periodi inkubacije mladih jedinki su u rasponu od 60-95 dana.
Ženke obično grade svoja gnijezda između aprila i jula. Gnijezda su ovalnog oblika s jednom rupom koja je obično duboka oko 10-14 cm. Vrsta tla nije dobar prediktor položaja gnijezda. Ženke će se gnijezditi na istom mjestu ako su na njemu imale uspjeha prethodne godine.
Ugroženost i zaštita
T. scripta je navedena kao vrsta najmanje zabrinutosti (Least Concern – LC) na IUCN Crvenoj listi. Međutim, izrazito ije invazivna vrsta. Trachemys scripta se nalazi na popisu 10 najinvazivnijih vrsta na svijetu.
Vrlo su popularne kao kućni ljubimci, zbog pristupačne cijene i male veličine, te su u trgovinom kućnim ljubimcima introducirane na gotovo sve kontinente. Nakon određenog vremena dosežu dužinu do 40 cm, iznimno i do 60 cm, te ih vlasnici puštaju u divljinu, zbog nemogućnosti držanja i održavanja. Razmnožavaju se sa srodnim vrstama na novim staništima, stvarajući hibride. Također su potiskuju mnoge alohtone populacije barskih kornjača i u Europi i u Aziji usljed velikih adaptivnih sposobnosti. Europska unija je proglasila zabranjenim uvoz ove vrste 1997. godine.
U Bosni i Hercegovini zabilježen je veliki broj jedinki u ilegalnoj trgovini, a T. scrpta veoma negativno djeluje na alohtonu vrstu barske kornjače Emys orbicularis, uzrokujući velike štete njenim populacijama.
Zanimljivosti
T. scripta svoj vid koriste se za pronalazak hrane i reagovanje na okolinu. Njihove oči imaju receptore koji su sposobni vidjeti ultraljubičasto, ljubičasto, plavo, zeleno i crveno svjetlo. Komuniciraju pomjeranjem očiju, vibracijama i dodirom. Brzo pomiču pogled naprijed-nazad kako bi stvorile bljeskove svjetla i refleksiju kojom šalju poruke drugim kornjačama. Na razne načine pozivaju na parenje, na primjer, mahanjem kandžama pod vodom koje uzrokuje vibracije koje stimuliraju percepcije drugih kornjača. Također koriste svoje prednje kandže da dodiruju lice za odabir partnera i opću društvenu komunikaciju.
Ova vrsta može biti kliconoša vrste Salmonella enterica, bakterije koja uzrokuje bolest kod ljudi. Salmonella enterica je pronađena u izmetu kornjača i može izazvati bol u trbuhu, povraćanje, proljev i visoku tjelesnu temperaturu kod ljudi. Većinu ovih infekcija može eliminirati ljudski imuni sistem i ne zahtijeva nikakvo liječenje. Infekcije kod djece, starijih i slabijih osoba mogu biti teške i za njih se zna da uzrokuju septikemiju i meningitis. U tim slučajevima pacijenti zahtijevaju hospitalizaciju i liječenje intravenskim antibioticima. Teške, neliječene salmonele mogu biti pogubne.
Autor teksta: Emina Sarač-Mehić, Msc
Literatura
