Češnjarka (napuhnjača): Pelobates fuscus

Biosistematska pripadnost i taksonomija

Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 - čeljousti
Classis/Klasa: Amphibia Blainville, 1816 – vodozemci
Subclassis/Potklasa: Lissamphibia Haeckel, 1866 - recentni vodozemci
Ordo/Red: Anura Rafinesque, 1815 – bezrepci
Familia/Porodica: Pelobatidae Bonaparte, 1850
Subfamilia/Potporodica: Pelobatinae Bonaparte, 1850
Genus/Rod: Pelobates Wagler, 1830
Species/Vrsta: Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) – češnjarka, češnjača

Postoje dvije opisane podvrste: Pelobates fuscus fuscus, karakteristična za najveći dio Europskog areala i Pelobates fuscus vespertinus, koja je vezana za područje istočne Ukrajine, europskog dijela Rusije i zapadnog dijela Azije.

Rasprostranjenost

Široko raširena europska žaba koja naseljava područje centralne, istočne i jugoistočne Europe sve do zapadnog Sibira i sjeverozapadnog Kazahstana. Nema je u krajnjim zonama ni jednog dijela Evrope i Azije. Na Balkanu su joj staništa fragmentisana. Žaba češnjarka u Bosni i Hercegovini je rijetka i može se naći samo u dolini rijeke Save na širem području Posavine na odgovarajućim staništima (obradive površine u neposrednoj blizini akvatičnih staništa).

Stanište

Naseljavaju uglavnom nizijska i brdovita staništa do 800 m nadmorske visine. Češnjarka naseljava topla staništa s rahlim tlom u čijoj blizini se nalaze listopadne šume i obradive površine. Izbjegava kompaktnu i kamenitu podlogu. Nizine i poplavni krajevi oko velikih rijeka najpogodniji su za obitavanje populacija češnjarke, a poplavna područja rijeka Save i Dunava su najjužnija granica rasprostranjenja. Pripadnici žive na kopnu, izuzev perioda parenja, a tokom dana miruju ukopane u pijesak (semifosorijalna vrsta).

Opis vrste

Tijelo češnjarki je zdepasto, a koža je glatka sa sitnim, niskim bradavicama. Boja gornje strane tijela je svijetlosmeđa  ili svijetlosiva sa maslinastosmeđim ili tamnosmeđim mrljama i ciglastocrvenim bradavicama. Donja strana tijela je prljavobijela često prosuta tamnim mrljama. Na glavi postoje male bubne opne a ističu se oči sa karakteristično uspravnim zjenicama. Stražnji udovi su kratki, a opne za plivanje dopiru do vrhova prstiju. Na zadnjoj strani goljenice postoje izrasline u obliku sočiva (vrlo izražene metatarzalne kvržice) sa oštrim rubom pomoću kojih se životinje brzo ukopavaju u zemlju. Mužjaci nemaju mjehurove za pojačavanje zvuka, ali se mogu vrlo lahko identifikovati prema prisustvu ovalne žlijezde na gornjoj strani nadlaktice. U situaciji opasnosti napuhvaju tijelo, a kožne žlijezde izlučuju obrambenu tekućinu koja miriše na bijeli luk (odakle nazivi češnjarka i napuhnjača). Odrasle jedinke mogu rasti do 8 cm dužine. Ženke su veće od mužjaka. Koža im je glatka, varijabilne boje sa tamno smeđim oznakama. imaju krupne oči sa vertikalnim zjenicama. Sa strane i ponekad na leđima mogu imati male narandžaste tačke. Individue ove vrste se hrane glistama, paucima, puževima, gusjenicama i drugim manjim životinjama koje sakupljaju isključivo noću.

Životni ciklus

Češnjarke se razmnožavaju u periodu mart – maj. Ženka polaže oko 2.000 jaja u debelim vrpcama. Punoglavci se razvijaju oko 100 dana i vrlo su veliki u odnosu na druge vrste žaba (oko 10 cm) što se naziva metamorfozni paradoks. Ukoliko su ljeta bila hladnija, punoglavci mogu prezimiti te se metamorfozirati naredne godine.Tokom hibernacije može da se zakopa i do 2 m dubine.

Ugroženost i zaštita

Pod zaštitom je Bernske konvencija - Appendix II; strogo zaštićena vrsta i Direktive o staništima - Annex IV. Status zaštite prema IUCN-u je Najmanje zabrinjavajuća (LC). U BiH je vrlo rijetka vrsta, te joj prijeti opasnost od pada brojnosti zbog antropogenog utjecaja i degradacije staništa.

Autor teksta: Tina Anić

Literatura

• Amphibia Web (2020). Information on amphibian biology and conservation. [web application]. 2020. Berkeley, California: AmphibiaWeb. Available: http://amphibiaweb.org/. (Mar 8, 2020)
• Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London.
• Ćurić, A., Zimić, A., & Jelić, D. (2015). New data and distribution of Common Spadefoot toad Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) in western Balkans. Oral presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18.–23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 69.
• Ćurić, A., Zimić, A., Bogdanović, T., & Jelić, D. (2017). New data and distribution of common spadefoot toad Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) in Western Balkans. North-Western Journal of Zoology, 4(1), 50-59.
• Ćurić, A. (2018). Morfološke značajke češnjače Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) (Amphibia, Anura) na području Posavine. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
• Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
• Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.
• Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200.
• Zimić, A., Ćurić, A., Šunje, E., Vesnić, A., Lelo, S., & Jelić, A. (2018). Sinecology of European common spadefoot toad, Pelobates fuscus (Laurenti 1768) (Amphibia: Anura: Pelobatidae), in the agroecosystems of Bosnia and Herzegovina [Sinekologija češnjarke, Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) (Amphibia, Anura; Pelobatidae) na agroekosistemima Bosne i Hercegovine]. Usmeno priopćenje. Drugi Balkanski herpetološki himpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska (19.-23. septembar 2018.). Knjiga sažetaka, pp: 8.