Biosistematska pripadnost i taksonomija
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Ordo/Red: Squamata Opel, 1811 - ljuskaši
Familia/Porodica: Colubridae Oppel, 1811 - zmije
Genus/Rod: Hierophis Fitzinger, 1834
Species/Vrsta: Hierophis gemonensis Laurenti, 1768 – šara poljarica
Sinonim: Coluber gemonensis Laurenti, 1768
Rasprostranjenost
H. gemonensis rasprostranjena je u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji te zapadnoj i južnoj Grčkoj. Prisutna je na brojnim otocima u Jadranskom moru, a prisutna je i na Jonskim otocima i na otocima Euboa, Kytera, na Kritu i Karpatosu u Grčkoj. Vrsta je prisutna u krajnjoj sjeveroistočnoj Italiji, mada je potrebno potvrditi podatke s tog područja. Ova vrsta nastanjuje područja od nivoa mora do 1.400 m nadmorske visine.
U Bosni i Hercegovini naseljava mediteransko i submediteransko područje, do Jablanice.
Opis vrste
Odrasle jedinke šare poljarice su obično manje od 100 cm, ali neke su i do 130 cm. H. gemonensis je vitka zmija sa glatkim ljuskama i jasno definisanom glavom. Ima izražene oči sa okruglom zjenicom. Maslinasto sive, sivo-smeđe ili žućkasto-smeđe je boje sa tamnim pjegama na prednjem dijelu tijela, koje su često odvojene sa svijetlim trakama, često nepravilne. Ostatak tijela obično ima pravilne uske svijetle i tamne pruge. Manje bijele tačkice često prisutne na rubovima nekih leđnih ljusaka. Ventralna strana je žućkasta ili bjelkasta sa tamnim mrljama na bočnim stranama vrata.
Stanište
Ova vrsta se pojavljuje u suhim, kamenitim predjelima, grmlju, makiji, otvorenoj šumi, vinogradima, maslinicima, seoskim vrtovima i ruševinama.
Životni ciklus
Ženke polažu četiri do deset ovalnih jajašca dimenzija oko 30 do 17 mm u gomilama. Zimi hiberniraju na mjestima poput pukotina u stijenama, rupa ili nekih građevina, a ponekad i po nekoliko zmija dijeli isto mjesto za hibernaciju.
Ugroženost i zaštita
Na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, u kategoriji je najmanje zabrinjavajućih (LC-Least Concern). U nekim dijelovima svog rasprostranjena lokalno je ugrožava degradacija staništa zbog intenziviranja poljoprivrede, požara i zagađenja. Međutim, općenito nema većih prijetnji za ovu vrstu. Navedena je u Annex-u III Bernske konvencije, a prisutna je u mnogim zaštićenim područjima.
Prema Crvenoj listi faune FBiH, navedena je kao vrsta najmanje zabrinutosti (LC-“Least Concern”).
Autor teksta: Emina Sarač-Mehić, Msc
Literatura