Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Ordo/Red: Testudines Batsch, 1788 – kornjače
Familia/Porodica: Emydidae Rafinesque, 1815 – barske/močvarne kornjače
Genus/Rod: Emys A. M. C. Dumeril, 1805 – barske kornjače
Species/Vrsta: Emys orbicularis Linnaeus, 1758 – Evropska barska kornjača
Ime je dobila po grčkoj riječi "emus" - slatkovodna kornjača. Latinski „orbis“ znači krug; orbiculus mali krug ili disk; -aris (latinski) = na.
U Bosni i Hercegovini registrovane su dvije podvrste: E. o. orbicularis (Linnaeus, 1758) (centralni i sjeverni dio BiH) i E. o. hellenica (Valenciennes, 1832) (submediteranski i mediteranski dijelovi BiH).
Rasprostranjenost
E. orbicularis nastanjuje dijelove sjeverne Afrike, mediteranska i umjereno-klimatska područja Europe i Bliski Istok sve do Aralskog mora. Unatoč širokoj distribuciji E. orbicularis smatrana je monotipskom vrstom desetljećima.
U Bosni i Hercegovini Emys orbicularis registrovana je na lokalitetima: Busovača, Bihać, Tuzla, Jajce, okolina Plivskog jezera, Ilijaš, Mostar, Hutovo blato, Svitava i rijeka Bosna.
Opis vrste
E. orbicularis je jedna od samo dvije vrste barskih kornjača u Evropi. E. orbicularis je kornjača srednje veličine, spljoštenog karapaksa čija dužina varira od 12 do 38 cm. U južnim dijelovima areala, dužina karapaksa ne prelazi 15 cm. Karapaks je tamno smeđe do crnkaste boje, s malo zelene boje, često za žutim linijama i tačkama. Glava i noge imaju žute pjege. Plastron je žućkast e boje, kod juvenilnih jedinki fleksibilan, a kod odraslih mnogo rigidniji. Transferzalni spojevi omogućavaju neznatne pokrete gore-dole na prednjem dijelu. Oklop je manje-više ovalnog oblika, nešto širi u donjem dijelu. Zbog evidentnih obrazaca seksualnog dimorfizma, odrasli muškarci E. orbicularis uvijek su manji od ženki.
Stanište
Barska kornjača naseljava mirnije vode sa mnogo šiblja, akvatičnih biljaka i druge vegetacije. Također nastanjuje i braktična područja, kao i močvare. Najčešće se može vidjeti kako pluta na drvenom otpadu, na kamenju, panjevima i sl, ili kada pliva te joj se vidi samo glava i prednji dio tijela.
Životni ciklus
Većina slatkovodnih kornjača polažu jaja na kopno, obično u blizini vode. Međutim, otkriveno je da neke vrste roda Emys odlažu jaja na oko 150 m udaljenosti od vode. Ženka traži mjesto za gniježdenje od nekoliko sati do više od jednog dana. Kada se utvrdi mjesto gnijezda, izgradnja gnijezda, odlaganje jaja i zatvaranje gnijezda može potrajati još 4 sata. Hiberniraju u vodi, a životni vijek im je i do 100 godina.
Ugroženost i zaštita
Prema IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, vrsta E. orbicularis je gotovo ugrožena (NT-Near Threatened). Prema Crvenoj listi faune FBiH ima konzervacijski status ranjive vrste (VU). U BiH najugroženija reptilska vrsta koja se može pronaći uz vodene ekosisteme te je za nju neophodno utvrditi adekvatne mjere zaštite. Razlog ugroženosti, pored ostalih faktora, jeste što veliku štetu njenim populacijama nanose invazivne alohtone vrste kao što je Trachemys scripta (crvenouha i žutouha kornjača), koje usljed svoje adaptivne superiornosti potiskuju jedinke barskih kornjača.
U Bosni i Hercegovini ova vrsta teže pronalazi stanište zbog prirodnih (npr. visoke planine) i vještačkih barijera (npr. hidroelektrane). Ugrožena je raznim antropogenim faktorima kao što su zatrpavanje i zagađivanje vodenih površina, te utjecajima na vodne režime (melioracija, regulacija vodotokova i dr.). Također, vrlo često jedinke ove vrste stradaju na cestama u potrazi za adekvatnim lokalitetom za polaganje jaja te zbog sakupljanja istih kao kućnih ljubimaca. Zabilježena je u ilegalnoj trgovini na području BiH, što također utiče na njenu ugroženost.
Autor teksta: Emina Sarač-Mehić, Msc
Literatura
