Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 – životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 – hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 – kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 – čeljousti
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Subclassis/Potklasa: Lepidosauria Haeckel, 1866
Ordo/Red: Squamata Oppel, 1811 – ljuskaši
Familia/Porodica: Colubridae Oppel, 1811 – smukovi
Subfamilia/Potporodica: Colubrinae Oppel, 1811
Genus/Rod: Elaphe Fitzinger, 1832
Species/Vrsta: Elaphe quatuorlineata (Lacepede, 1789) – kravosas, četveroprugi smuk
Neki sinonimi (35+): Coluber quatuorlineatus Lacépède, 1789, Elaphis quadrilineatus Bonaparte, 1839, Elaphis quaterradiatus A.M.C. Duméril & Bibron, 1854
Nominalna podvrsta E. q. quatuorlineata naseljava kopneni dio Europe (pa tako i BiH), ali je opisano nekoliko podvrsta okarakterisanih manjom dužinom adulta (oko 120cm) i javljanja adultnih markera pri 60cm dužine na nekim otocima u Egejskom moru. Podvrste podržane genetičkim analizama su E. q. scyrensis i E. q. muenteri , dok za potencijalnu podvrstu E. q. parensis još uvijek nema dovoljno dokaza pa se smatra da pripada E. q. muenteri. Elaphe quatuorlineata sauromates je podignuta na nivo vrste (sada E. sauromates) i odvojena od E. quatuorlineata na osnovu velike genetičke divergencije i jasnih morfoloških razlika.
Rasprostranjenje
Areal kravosasa obuhvata mediranske i submediteranske dijelove Italije i cijele istočne jadranske obale. Prema jugu Balkana se širi prema istoku i nalazimo je u Albaniji, južnoj Srbiji, Makedoniji, većini Grčke i jugu Bugarske. U Bosni i Hercegovini je rijetka, prisutna je u cijeloj Hercegovini, a najsjeverniji nalaz je sa Rujišta (Šunje et al., 2014).
Stanište
Naseljava (relativno vlažne) mediteranske biotope, obično sa bogatom vegetacijom kao što su livade sa bujnim žbunjem, rubove otvorenih listopadnih šuma, suhozide i rubove močvara i jezera sa bogatom grmovitom vegetacijom. Preferira niše nadmorske visine do 900m, ali je nalazimo na nadmorskim visinama do 2500m n.v. na jugu areala. Na otocima žive na manje vlažnim staništima sa manje vegetacije. Ne boje se vode te jako često prelaze velike udaljenosti do kopna ili drugih otoka plivajući ili pomoću morskih struja.
Opis vrste
Kravosas je najduža europska zmija sa jedinkama koje mogu prelaziti dužinu od 250 cm. Ipak, većina jedinki je do 150cm dužine. Osim što je duga, teška je i široka. Glava je jasno odvojena od tijela. Odrasle jedinke imaju sivu, maslonastozelenu ili bež kao osnovnu boju koja je na leđima tamnija. Duž cijelog tijela ima četiri crne pruge po čemu je dobila ime – “quatourlineata” tj. četveroprugi smuk koje se završavaju u blizini kloake tj. početka repa. Od kraja usta do oka ima crnu prugu. Juvenilne jedinke se znatno razlikuju od odraslih. Uzorak na leđima nisu pruge nego nepravilne crne ili tamnosive mrlje, dok je osnovna boja siva. Subadulti imaju prelazni oblik ovih markera. Mlade jedinke kravosasa se na prvi pogled mogu lako zamijeniti za crnokrpicu, ali su razlike u obliku glave, boji očiju i obliku zjenica lako uočljive. Krljušti su grebenaste pa je ova zmija dobar penjač, a na drveće se penje u potrazi za gnijezdima ptica. Obično su aktivne danju, a za vrijeme vrelih ljetnih dana je pojačana aktivnost za vrijeme sumraka. Ovo je spora, neotrovna i mirna zmija koja je bezopasna za čovjeka. Čak i kada se njome rukuje rijetko pribjegava napadu, siktanju i ujedanju. Sobzirom na to da nije otrovnica, plijen ubija davljenjem. Hrane se malim sisarima, u prvom redu glodarima, pticama, njihovim jajima. Juvenilni kravosasi se češće hrane gušterima nego adulti.
Životni ciklus
Aktivne su od marta do oktobra. Brloge glodara, rupe u zemlji i kršu, ispod dasaka ili kamenja koriste kao sklonište za vrijeme zime. Na jednom mjestu često brumira* 4-7 kravosasa. Ubrzo nakon rasta temperature, od aprila do maja, slijedi parenje. Mužjaci se udvaraju ženkama tako što ih grizu za vrat. Gestacija traje oko dva mjeseca, jaja polažu ljeti, a mladunci se izvaljuju iz jaja za 40-60 dana tj. do početka jeseni. Polažu 3-18 jaja, a generacijsko vrijeme je 4-5 godina.
Ugroženost i zaštita
Kravosas je zaštićen međunarodnim propisima: Bernskom konvencijom – Appendix i Direktivom o staništima EU – Annex IV. Prema IUCN-u ima status gotovo ugrožene vrste (NT) jer je rijetka, sa fragmentiranim staništem i opadajućim trendom brojnosti. U Bosni i Hercegovini je trebamo smatrati rizičnom (VU) vrstom. Prijeti joj gubitak staništa usljed njegve konverzije zbog prenamjene zemljišta, ali i progon od strane ljudi zbog neutemeljenih narodnih vjerovanja.
Autor teksta: Tina Anić
Literatura
