Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 – životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 – hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 – kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 – čeljousti
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Subclassis/Potklasa: Lepidosauria Haeckel, 1866
Ordo/Red: Squamata Oppel, 1811 – ljuskaši
Familia/Porodica: Natricidae Bonaparte, 1840 – vodene zmije
Subfamilia/Potporodica: Natricinae Bonaparte, 1840
Genus/Rod: Natrix Laurenti, 1768
Species/Vrsta: Natrix tessellata (Laurenti, 1768)
Sinonimi: Coronella tessellata Laurenti, 1768, Coluber tessellatus Bonnaterre, 1790, Tropidonotus tessellatus, part., Wagler, 1830, Natrix tessellata Bonaparte, 1834, Tropidonotus tessellatus Boulenger, 1893
Trenutno je uvriježeno mišljenje da je ovo monotipska vrsta. Na otoku Serpilor (poznat kao "zmijski otok") je opisana Natrix tessellata heinrothi (Hecht, 1930) koju karakteriše 21 (umjesto 19) red krljušti duž leđa, 6 postokularnih krljušti i visok udio melanističnih jedinki u populaciji. Ipak, nije široko prihvaćena u naučnim krugovima. Postoje populacije sa značajnim genetičkim razlikama koje bi mogle biti podignute na nivo podvrste ili vrste u budućnosti. Dodatna istraživanja areala i taksonomije ove vrste su neophodna.
Rasprostranjenje
Ribaricu možemo pronaći u velikom dijelu centralne i jugoistočne Europe uključujući Italiju, Austriju, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Balkanski poluotok, Moldaviju i južnu Ukrajinu. U Njemačkoj i Italiji postoje reliktne populacije, a u nekoliko švicarskih jezera je i namjerno introdukovana vrsta. Prisusna je i u Turskoj, kavkaskom regionu, zapadnoj Kini, bliskom Istoku i delti rijeke Nil. U Bosni i Hercegovini je uobičajena i vrsta koju često viđamo u blizini vodenih ekosistema. Možemo je naći na gotovo cijeloj teritoriji naše zemlje.
Opis vrste
Ovo je relativno vitka vrsta srednje dužine, može narasti do 150cm, ali je prosjek oko 80cm. Ženke su duže i deblje od mužjaka. Glava je duga, uska i jasno odvojena od tijela sa izraženim zaušnim pljuvačnim žlijezdama. Oči imaju okrugli zjenicu i okrenute su prema gore. Na vratu često imaju tamni uzorak u obliku naopakog slova "V". Temeljna boja gornje strane tijela je maslinasto zelena, bež ili smeđa, sa četiri reda manje ili više izraženih crnih mrlja koje se mogu spojiti u poprečne linije. Ove mrlje su najizraženije kod mladih jedinki jer postepeno blijede. Takođe može biti i potpuno uniformno obojena, čak i melanistična. Donja strana tijela je uglavnom bijela, žućkasta ili crvenkasta, sa jasno vidljivim pravougaonim mrljama crne boje, kao kod bjelouške. Ima osam supralabijalnih krljušti (iznad usta), a četvrta (ponekad i peta) dodiruje oko, ima 2-3 preokularne i 3-5 postokularnih krljušti. Dorzalne krljušti su izraženo grebenaste i poredane u 19 redova duž sredine tijela. Uglavnom su aktivne danju, ali neke populacije na južnim dijelovima areala mogu biti potpuno noćne životinje u najtopnijim mjesecima u godini. Kao što joj narodno ime kaže, uglavnom se hrani ribama koje aktivno lovi ispod kamenja i u vegetaciji ili lovi iz zasjede brzim pokretom glave. Manje ribe pojede odmah, dok veće iznosi na obalu i polako guta. Plijen guta živ. Rjeđe se hrani vodozemcima. Ako su uslovi dobri, formira jako brojne populacije.
Zmija je koja najviše vremena provodi u vodi, više i od bjelouške sa kojom često dijeli stanište u kojem je uglavnom brojnija. Od nje je i bolji plivač pa je dominantnija u brzim i velikim rijekama, bolje i duže roni (čak i po nekoliko sati). Na kopnu uglavnom boravi nakon jela, kada se sunča što joj pomaže u varenju hrane. Odbrambeno ponašanje je takođe slično bjelouški, kada se nađe u opasnosti šišti, širi glavu i oslobađa sekret jako neugodnog mirisa iz kloake i/ili se pravi mrtva. Često su plijen pticama. Za ljude je bezopasna i rijetko grize.
Stanište
Izraženo akvatična vrsta koju možemo naći u blizini vodotokova širom BiH - blizu riječnih obala, potoka, jezera. Preferira toplije i sporije tokove, ali se može naći i u bržim rijekama. Ponekad ulazi i u more. Za razliku od bjelouške, nikad je ne možemo naći daleko od vode. Veliki dio vremena provodi mirujući u vodi pri čemu iz vode viri samo glava. Upravo zato što je vezana za vodu, vegetacija na obali nije toliko značajna, bitno je da bude dovoljno kamenja u vegetacije u samoj vodi. Posmatrajući cijeli areal, može se naći na visinama do 2800 m n.v., ali je primarno vezana za nizije i manja uzvišenja, pa je i u BiH nalazimo na nižim nadmorskim visinama.
Životni ciklus
Aktivna je od marta do oktobra. Parenje se odvija od aprila do jula i uglavnom se odvija grupno kao kod ostalih vrsta roda Natrix pri čemu se veliki broj mužjaka skupi oko jedne ženke i formira klupko. Mužjaci se udvaraju tako što trljaju obraz o tijelo ženke. Ženke polažu 5-37 duguljastih jaja ispod kamenja ili u hrpama vegetacije, ponekad na ista mjesta gdje i bjelouške, tokom jula. Mladi se izvaljuju krajem augusta ili početkom septembra, izglednom jako liče na adulte i hrane se malim ribama ili punoglavcima. Ribarice spolnu zrelost dostižu u trećoj godini.
Ugroženost i zaštita
Ova vrsta je nalazi na Annexu II Bernske konvencije, te Annexu IV Habitat direktive. Prema IUCN-u ima status najmanje zabrinjavajuće vrste (LC), što je slučaj i u Bosni i Hercegovini, jer formira brojne i stabilne populacije. Međutim, u određenim dijelovima areala je ugrožena ili čak kritično ugrožena vrsta (Njemačka).
Autor teksta: Tina Anić
Citat: BHHU-ATRA (2020). Ribarica: Natrix tessellata. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>
Literatura
