Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 – životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 – hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 – kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 – čeljousti
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Subclassis/Potklasa: Lepidosauria Haeckel, 1866
Ordo/Red: Squamata Oppel, 1811 – ljuskaši
Familia/Porodica: Colubridae Oppel, 1811 – smukovi
Subfamilia/Potporodica: Colubrinae Oppel, 1811
Genus/Rod: Coronella Laurenti, 1768
Species/Vrsta: Coronella austriaca Laurenti, 1768 – smukulja
Sinonimi: Coluber austriacus Gmelin, 1789, Coluber levis Lacepede, 1789, Coluber versicolor Razoumovsky, 1789, Coluber coronella Bonnaterre, 1790, Natrix coronella Schrank, 1798...
Naučno su prepoznate tri podvrste: C. a. austriaca koje zauzima većinu ranga ove vrste; C. a. fitzingeri (Bonaparte, 1840) živi na jugu Italije i Siciliji; C. a. acutirostris Malkus 1995, ne toliko davno opisana podvrsta sa sjeverozapada Iberskog poluotoka. Stoga, našu zemlju naseljava nominalna podvrsta Coronella austriaca austriaca.
Rasprostranjenje
Smukulja je široko rasprostranjena zmija u većem dijelu Europe. Možemo je naći od juga Skandinavije, preko cijele srednje Europe prema jugu do Sicilije. Na jugu Grčke i Španije je nalazimo samo na planinama, dok na istoku ide do Bjelorusije, središnje Ukrajine prema Kavkazu. U BiH je uobičajena i česta vrsta u cijeloj zemlji. Ipak, na samom jugu postaje sporadična, vezana za vodene ekosisteme ili veće nadmorske visine, a za vrijeme visokih temperatura se može vidjeti tek u sumrak.
Stanište
Nalazimo je na jako različitim staništima: u močvarnim, kamenitim obalama vodenih tokova, otvorenim šumama (listopadnim, crnogoričnim i mješovitim) i grmlju, živicama, šumskim rubovima, kamenjarima, subalpinskim i otvorenim područjima s rijetkom vegetacijom. Grije se ispod limova, drveća i sl., ali ne voli preveliku toplotu. Do 2750 m n.v.
Opis vrste
Dužina smukulje je do 90 cm, obično do 70 cm. Ženke su veće od mužjaka. Relativno je vitka, sa krljuštima koje se presijavaju. Glava nije jasno odvojena od tijela. Zjenica je okrugla, glatke ljuske. Gornji dio rijela je sivkast ili smeđkast, sa tamnosivim ili smeđim dovredno poredanim isprekidanim linijama. Na vratu ima tamnu oznaku u obliku slova H ili W. Zbog ove mrlje iza glave je i dobila naziv – coronella znači mala kruna. Od nosnice, preko oka, do strana glave se proteže demlja tajna linija. Trbuh je uniformno obojen, najčešće tamniji, ali kod juvenilnih jedinki je svjetliji (narandžast). Rostralna ljuspica je trokutasta i velika, smještena između internazalnih ljuspica. Obično ima sedam subralabialnih ljuspica, od kojih treća i četvrta dodiruju oko. Dorzalne krljušti su poredane u 19 (rjeđe u 17 ili 21) redova. Diurnalna i kriptična, najčešće je nalazimo kada je oblačno ili nakon kiše kada izlaze na sunčanje. Hrani se gušterima, ali joj plijen čak mogu biti i druge zmije, uključujući i otrovnice. Kada se njome rukuje, često ujeda ili se sklupča tako da sakrije glavu. Ženke smukulja ponekad praktikuju grupno sunčanje.
Životni ciklus
U zavisnosti od geografske širine i nadmorske visine, one mogu biti aktivne čak od februara do novembra, ali u našim krajevima je to obično od marta do oktobra. Pari se u aprilu ili maju. Ovoviviparna vrsta. Ženka rađa 2 - 19 (obično oko 4) mladih dušine oko 15 cm krajem augusta ili u septembru. Na sjeveru se ženke se pare svake 2 - 3 godine, na jugu je to nešto češće. Mužjaci spolno sazrijevaju za 2,5 - 3 godine. U prirodi žive do 18 godina.
Ugroženost i zaštita
U dijelovima areala prijeti joj konverzija staništa ili njegova fragmentacija, kao i klimatske promjene na južnoj granici rasprostranjenja. Nalazi se u Annex-u II Bernske konvencije i u Annex IV Direktive o staništima i vrstama Europske unije. Zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom u većini zapadnoeuropskih država. Prema IUCN-u ima status najmanje zabrinjavajuće – LC vrste, a isto važi i za Bosnu i Hercegovinu.
Autor teksta: Tina Anić
Literatura
