Biosistematska pripadnost
Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 - čeljousti
Classis/Klasa: Amphibia Blainville, 1816 – vodozemci
Subclassis/Potklasa: Lissamphibia Haeckel, 1866 - recentni vodozemci
Ordo/Red: Anura Fischer von Waldeheim, 1813 – bezrepci
Familia/Porodica: Bombinatoridae Gray, 1825
Subfamilia/Potporodica: Bombinatorinae Gray, 1825
Genus/Rod: Bombina Oken, 1816
Species/Vrsta: Bombina variegata Linnaeus, 1758 – žuti mukač
Sinonimi:
Rana variegata, Linnaeus, 1758, Bombynator pachypus, Bonaparte, 1838
Rasprostranjenost
Ova vrsta rasprostranjena je u većem dijelu srednje i južne Europe. Obično naseljava predjele od centralne Francuske preko centralne Njemačke, sjeverne i zapadne Švicarske, sjeveroistočne Italije, Balkana i Karpata. Izolovane populacije su prisutne u Mađarskoj i sjevernoj Njemačkoj, a njen areal u sjeverozapadnoj Francuskoj je jako fragmentiran. U Belgiji je vjerovatno izumrla vrsta, a dio populacija se izgubio i na jugu Francuske. U Luksemburgu je ostala samo jedna populacija, kao i u Holandiji. Naseljavaju skoro sve vodene ekosisteme do od 100 do 2.100 m n.v.
U Bosni i Hercegovini naseljava cijelokupno područje gdje je predstavljena sa dvije podvrste: B. v. variegata ( Syn.: B. v. kolombatovici) koja naseljava sjeverna i centralna područja i B. v. scabra koja naseljava područje južne i jugoistočne BiH.
Opis vrste
Žabe spljoštenog tijela ukupne dužine od oko 5 cm. Obično imaju srcolike ili trokutaste zjenice, a veoma rijetko okruglaste. Timpanalna membrana odsutna. Tijelo im je vitko, a mužjaci imaju nešto širu glavu i zatupljeniju njušku u odnosu na ženke. Imaju tuberkularnu kožu. Dorzalni tuberkuli su akutni i relativno visoki. Ventralni tuberkuli su mali i oskudni. Gonja površina tijela je tamno-siva ili maslinasta sa brojnim “hrapavim” bradavicama, a male tamne mrlje su obično odsutne. Trbuh žut, ponekad narančast, s velikim plavo-sivim mrljama, bijele tačke odsutne ili rijetke. Unutarnja površina nogu im je prekrivena velikim svijetlim mrljama koje su spojene na unutarnjoj površini bedara. Vrhovi nožnih prstiju svijetli. Treći prst prednjih nogu nije upečatljivo najduži. Za razliku od ženke, mužjak ima bradavice na 1., 2. i 3. prstu i tokom sezone parenja na unutarnjoj površini podlaktice. Mužjaci nemaju parne mjehure za pojačavanje zvuka. Izražena je prostorna varijacija u i između populacija
Stanište
Može se naći u crnogoričnim, listopadnim i mješovitim šumama, grmovima i livadama, poplavnim ravnicama i travnjacima. Na malim nadmorskim visinama ova vrsta živi u listopadnim šumama, a na većim nadmorskim visinama češće se nalazi u crnogoričnim šumama i visoravni. Naseljava razne vodene ekosisteme, uključujući jezera, močvare, rijeke, bazene, izvorišta (uključujući mineralne i termalne izvore), lokve, rezervoare, šljunčane i glinene jame, rovove, pa čak i rupe na cesti napunjene vodom. Može tolerisati neznatno zagađenje vode.
Životni ciklus
Hibernacija počinje krajem septembra/početkom novembra završava u martu/maju, ovisno o nadmorskoj visini. Hiberniraju u rupama i ispod kamenja i trupaca. U termalnim izvorima mogu biti aktivne zimi. Jedinke ove vrste dostižu spolnu zrelost u trećoj godini života. Razmnožavanje započinje 5-10 dana nakon ulaska u vodu i obično traje do augusta, zavisno od ekoloških uslova. Ženke u tom periodu polažu jaja u gomilama na površinu vode, gdje ona padaju na dno ili se zadržavaju na vodenim biljkama. Razviće larvi traje 2-3 mjeseca. Ponekad obilne kiše ljeti mogu pratiti intenzivni mrijest B. variegata u malim močvarnim područjima. Poziv za parenje muškaraca sličan je pozivu B. bombina, ali je nešto tiši i viši.
Ugroženost i zaštita
Navedena kao vrsta najmanje zabrinutosti (LC-“Least Concern”) na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta. Na globalnom nivou, čini se da nije značajno ugrožena. Populacije ove vrste mogu biti lokalno ugrožena gubitkom pogodnog staništa usljed urbanizacije, izgradnje cesta, industrije i ispuštanje otpadnih tvari u močvarna područja. Nadalje, ribari sakupljaju ovu vrstu kao mamac za ribolov u određenim regijama i povremeno se sakuplja u velikom broju kako za trgovinu kućnih ljubimaca, tako i za naučne svrhe. Utjecaj tog sakupljanja na ovu vrstu treba daljnja istraživanja. Nekim umjetnim staništima na kojima se vrsta pojavljuje prijeti sukcesija. Hibridizacija s vrstom B. bombina također se može smatrati prijetnjom, barem u nekim područjima.
B. variegata je zaštićena Bernskom konvencijom (Appendix II, strogo zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta (Annex II, IV). Zaštićena je nacionalnim legislativama u većem dijelu svog areala i prisutna je u mnogim zaštićenim područjima. Za održavanje močvarnih područja i sprječavanje sukcesije potrebno je odgovarajuće upravljanje staništima. U dijelovima areala možda će biti potrebno ponovno uvođenje vrsta. Potrebno je pratiti promjene populacije ove vrste, posebno u hibridnoj zoni između B. variegata i B. bombina.
Nalazi se na crvenoj listi FBiH kao gotovo ugrožena vrsta (NT).
Autor teksta: Emina Sarač-Mehić, Msc
Literatura
